Česta pitanja

Sadržaj radionice | Zbornici radova | Galerija | Česta pitanja | Kontakt

Što je Studentska bioetička radionica?

Studentska bioetička radionica (SBR) je projekt koji se, u sklopu međunarodne znanstveno-kulturne manifestacije Lošinjski dani bioetike, od 2005. godine organizira u Malom Lošinju. SBR organiziraju prvenstveno studentice i studenti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a u organizaciji i izvedbi radionice pridružuju im se i studentice i studenti drugih sveučilišta, fakulteta, veleučilišta ili visokih škola. Sama radionica traje četiri dana (u okviru četverodnevnih Lošinjskih dana bioetike), a sastoji se od niza seminarskih rasprava i radionica u kojima studentice i studenti razmatraju pripremljene teme te razvijaju rješenja. Osim obaveznog sudjelovanja u radu SBR-a, studenti-sudionici prisustvuju i drugim događanjima unutar Lošinjskih dana bioetike. Po završetku radionice, sudionici dobivaju službenu potvrdu o sudjelovanju, a samo sudjelovanje može se navesti kao vrijedna referenca u životopisu. Za više informacija pročitajte programatski tekst Na putu Studentske bioetičke radionice: Osvrt na razvoj, ulogu i značaj Bioetičkog inkubatora, objavljen u časopisu Holon 5 (2015) 1, str. 164–202.

Dosad je održano devetnaest Studentskih bioetičkih radionica:

\ Je li moguća dosljedna etika života? Pobačaj, eutanazija, rat (2005.)

\ Ekologija i etika (2006.)

\ Tjelesne modifikacije (2007.)

\ Zdravlje: pluriperspektivni bioetički pristup (2008.)

\ Bioetika i feminizam (2009.)

\ Bioetika i umjetnost (2010.)

\ Ksenobioetika: izvanzemaljski oblici života u bioetičkoj perspektivi (2011.)

\ Bioetika i psiha (2012.)

\ Bioetika, ekonomija, politika (2013.)

\ Bioetika i seksualnost (2014.)

\ Scenariji budućnosti (2015.)

\ Bioetika i religija (2016.)

\ Pobačaj: bioetička tema, politički problem (2017.)

\ Bioetika i masovni mediji (2018.)

\ Umjetnost i moral (2019.)

\ Bioetika, odgoj i obrazovanje (2021.)

\ Sloboda i zdravlje (2022.)

\ Bioetika, okoliš i ne-ljudska živa bića (2023.)

\ Egzistencija, nesigurnost i nasilje (2024.)

Godine 2014. i 2019. studentice i studenti organizatori Studentske bioetičke radionice dobili su nagradu »Franjo Marković« Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za iznimnost projekta i popularizaciju znanosti.

Tko sve može sudjelovati na SBR-u?

Sudionikom ili sudionicom SBR-a može postati svaka studentica ili student prijediplomskog, diplomskog ili doktorskog studija, bilo kojeg fakulteta i bilo kojeg usmjerenja, iz Hrvatske i inozemstva.

Na koji se način može sudjelovati na SBR-u?

Svi sudionici prijavljuju se popunjavanjem obrasca i prijavljivanjem naslova i sažetka teme kojom će se na radionici baviti. Sudionik s pripremljenom temom održava kratko izlaganje o odabranoj temi (do 10 minuta), koja mora biti u vezi s godišnjom temom SBR-a, nakon čega svoje spoznaje i uočenu problematiku kroz niz aktivnosti dodatno proširuje i utvrđuje, pripremajući se za pisanje znanstvenoga eseja koji se nakon održanja radionice objavljuje u zborniku radova.  Priprema mora biti plod vlastitog istraživanja, ali je dozvoljeno istraživati i izlagati u timu s još jednom ili više osoba.

Kako mogu financirati svoje sudjelovanje na SBR-u?

Premda Organizacijski tim svake godine radi na tome da svim prihvaćenim sudionicima osigura smještaj i prehranu u sklopu hotela Aurora na čijim se prostorima održava radionica (puni pansion), a često i troškove putovanja iz Zagreba do Maloga Lošinja, studentice i studenti bi odmah po prijavi trebali početi razmišljati o tome kako osigurati dolazak, smještaj i prehranu, mogu li to učiniti s vlastitim odnosno obiteljskim prihodima, mogu li se javiti svojemu Odsjeku, instituciji ili koordinatoru (izvan Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu), te zatražiti financiranje putem upućivanja molbe, ali i razmisliti o tome žele li možda boraviti izvan hotela u smještaju koji bi za njih bio jeftiniji. Mrežno sudjelovanje nije moguće.

Što je bioetika?

Riječ bioetika skovana je od dviju grčkih riječi: bios, što znači »život«, i ethos, što ima mnogo značenja, a najbliža su nam »običaj ili »navika« te »ćud« ili »karakter« (otuda pojmovi »običajnost« i »ćudorednost« koji upućuju na »moralnost« i »etiku«). U širem se smislu bioetiku može razumjeti kao »životnu naviku« ili »životnu moralnost«, tj. kao način odnošenja prema životu i ponašanja u životu; ukratko – kao »etiku života«. Međutim, bioetika je ujedno i znanstvena djelatnost. Kao interdisciplinarno znanstveno područje, bavi se proučavanjem svakodnevnih moralnih problema uzrokovanih tehnoznanstvenim razvojem čovjeka koji podjednako pogađaju sve nas te pronalazi put do rješavanja tih problema koristeći različite metode i povezujući različite znanstvene i kulturne perspektive. Za razliku od tradicionalne (filozofske) etike, (filozofska) bioetika posebnu pažnju poklanja etičkim pitanjima vezanim uz ljudsku tjelesnost i zdravlje, tehničko-gospodarski razvoj te odnos prema ne-ljudskim živim bićima i cjelokupnoj prirodi.

Što je integrativna bioetika?

Integrativna bioetika novija je koncepcija bioetike, koja je nastala prvenstveno zahvaljujući hrvatskim bioetičarima. Za razliku od mnogih drugih bioetičkih modela, koji se bave samo problematikom ljudskog života u području medicine, biologije i biotehnologije, integrativna bioetika nastoji obuhvatiti sve probleme koji se tiču ljudskog i ne-ljudskog života. Zamišljena je kao otvorena komunikacija među različitim znanostima i različitim pogledima na svijet (kulturnim, religijskim, umjetničkim, rodnim, političkim itd.), uključujući osobna stajališta ljudi koji su izravno uključeni u problem o kojem se komunicira. Integrativna bioetika je metodologija pomoću koje se prepoznaje, raspravlja i rješava etičke probleme koji nas pogađaju na svakodnevnoj razini. Kada se suoči s određenim problemom (npr. pobačaj, eutanazija, genska terapija, zdravstvena skrb, tretman životinja, zaštita okoliša), integrativna bioetika pronalazi put do mogućih rješenja integrirajući u sebe različite perspektive, zbog čega je nazivamo pluriperspektivnom. Integrira i mišljenja različitih stručnjaka iz različitih područja odnosno znanstvenih disciplina (npr. medicina, biologija, fizika, filozofija, sociologija, teologija, psihologija, pravo, ekonomija, politologija, jezikoslovlje, teorija umjetnosti itd.), zbog čega je nazivamo interdisciplinarnom. Upijajući i sintetizirajući različita stajališta, ona nudi moguće odgovore na ove probleme u kojima se čuje glas svih.

Što su Lošinjski dani bioetike?

Lošinjski dani bioetike međunarodna su znanstveno-kulturna manifestacija koja se, od 2002., svake godine održava u Malom Lošinju (u organizaciji Hrvatskog filozofskog društva, Hrvatskog bioetičkog društva i Grada Mali Lošinj), a okuplja stručnjake i studente različitih profila koji su zainteresirani za promišljanje i rješavanje etičkih izazova današnjice. Manifestacija obuhvaća:

\ međunarodni simpozij »Integrativna bioetika i nova epoha«,

\ Studentsku bioetičku radionicu, koja je svake godine posvećena drugoj temi,

\ Okrugli stol, koji je također svake godine posvećen drugoj temi,

\ popratna događanja kao što su: »Bioetički café« (opuštenija rasprava o važnim bioetičkim temama), umjetničke radionice (često studentske), bioskop, predstavljanje novijih bioetičkih izdanja (među kojima se, u posljednjih nekoliko godina, nalaze i zbornici radova sa Studentske bioetičke radionice), umjetničke izložbe itd.

Što nakon održavanja SBR-a?

Nakon završetka SBR-a, sudionici dobivaju službenu potvrdu o sudjelovanju. Nakon dovršetka radionice, svi sudionici SBR-a pozvani su pripremiti svoje radne referate u znanstveni esej za objavu u zborniku koji već godinama izdaje Udruženje studenata filozofije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Za izradu rada Uredništvo Zbornika Studentske bioetičke radionice održava posebnu radionicu, raspolaže posebno pripremljenim smjernicama i uputama za pisanje te pomaže u pripremi rada. Po izlasku, zbornik se distribuira u knjižnicama te je dostupan na internetu.  Sudjelovanje na radionici te objava rada može se navesti kao vrijedna referenca u životopisu, a osobito će dobro doći studenticama i studentima koji su zainteresirani za znanstveno-istraživački rad i akademsku karijeru. Pisanje radova ima i obrazovnu ulogu jer budući znanstvenici, ali i oni koji se samo žele okušati u pisanju, imaju priliku naučiti kako se piše znanstveni rad te se upoznati s postupkom objavljivanja rada. Nemali se broj puta dogodilo da su upravo radovi te zbornici objavljivani u sklopu SBR-a bili prekretnice u karijerama naših sudionika.

Vidimo se u Malom Lošinju!