Research activities

Notice: This page is currently available only in the Croatian language.

Znanstveno-istraživačka djelatnost koja se provodi u sklopu Centra odvija se na dvije istraživačke linije te je u skladu s time usmjerena prema dva glavna istraživačka cilja. S jedne strane, to je linija konstitucionalnog istraživanja koje se odnosi na samu bioetiku i njenu konstituciju, dok je to, s druge strane, linija predmetnog istraživanja koje se odnosi na predmetno područje bioetike. Glavni je cilj konstitucionalnog istraživanja da se, s idejne pozicije i metodološkim sredstvima integrativne bioetike, teorijski i praktički zasnuje europska bioetika kao poseban znanstveni i kulturni fenomen te da se ona istodobno pozicionira na globalnom planu komparativnim utvrđivanjem odnosa prema američkoj bioetici i bioetičkim tradicijama dalekoistočnih kultura. Terminom ‘zasnivanje’ označena je trostruka usmjerenost istraživanja; dakle, ne samo usmjerenost na utvrđivanje i rekonstrukciju postignuća u zasnivanju europske bioetike nego i usmjerenost na konstrukciju projektivnih zadaća i postupaka koji otud slijede kao i na komparativno razgraničenje prema drugim bioetičkim tradicijama. Utoliko se istraživanje u svojoj temeljnoj strukturi odvija na tri razine – rekonstruktivnoj, projektivnoj i komparativnoj. No, to nipošto ne znači da bi se te linije istraživanja trebale razdvojiti i separirati u posebnim istraživačkim cjelinama. Upravo bi se u interakciji i međusobnom preplitanju tih metodoloških linija u konkretnim tematskim istraživanjima trebao generirati onaj kreativni epistemološki moment koji može zajamčiti inovativnost istraživačkog postupka i originalne znanstvene doprinose istraživačkog projekta u cjelini. Na rekonstruktivnoj razini istraživanja nužno je istražiti različite pokušaje zasnivanja europske bioetike te ih valorizirati pod vidom istraživačke hipoteze da je europsku bioetiku kao zaseban znanstveni i kulturni fenomen, dostatno razgraničen od drugih bioetičkih tradicija, moguće zasnovati na metodološkom i predmetnom određenju integrativne bioetike te povijesno utemeljiti u djelu Fritza Jahra. Slijedom iste hipoteze praktičko zasnivanje europske bioetike može se ostvariti linijom predmetnog bioetičkog istraživanja čiji je glavni cilj što sustavnije istražiti problemsko područje u predmetnom određenju i metodološkim sredstvima integrativne bioetike. Integrativnu bioetiku u predmetnom pogledu karakterizira široko predmetno područje, koje seže od moralnih dilema u medicinskoj praksi i biomedicinskim istraživanjima, preko određivanja moralnog statusa ne-ljudskih živih bića, tematiziranja ekoloških pitanja, uloge znanosti i tehnike u suvremenoj civilizaciji, rasprave o karakteru naše epohe i znakovima prelamanja epoha, sve do teorijskog zasnivanja nove svjetsko-povijesne epohe. U metodološkom pogledu integrativnu bioetiku obilježava izrazita interdisciplinarnost, uvažavanje i uključivanje u raspravu relevantnog kruga posebnih znanstvenih disciplina, ali isto tako i kruga neznanstvenih perspektiva koje obuhvaćamo nazivom – kulturne perspektive. U tom kontekstu nastao je i pojam pluriperspektivizma kao metodološko određenje integrativne bioetike, pojam koji u sebi objedinjuje znanstvene i kulturne perspektive. Konstitucionalna i predmetna bioetička istraživanja strukturirana su u tematskim krugovima koji se dijele u više istraživačkih tema ili projektnih zadataka.

Više o tematskim krugovima i istraživačkim temama konstitucionalne linije bioetičkog istraživanja pronađite ovdje, a o predmetnim linijama ovdje.